Pregled globalnog energetskog analitičkog centra Ember pokazao je da su vjetar i solarna energija proizveli rekordnih 22 posto električne energije u EU prošle godine i po prvi put prestigli gas, koji je činio 20 procenata.
Udio energije uglja iznosio je 16 posto. Prema sporazumu, 42 posto vodonika koji se koristi u industriji trebalo bi da dolazi iz obnovljivih goriva nebiološkog porekla do 2030. i 60 posto do 2035, prenosi Energetika.
Zemlje Evropske unije i pregovarači iz parlamenta EU postigli su poslednjeg dana aprila privremeni dogovor o povećanju udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu bloka na 42,5 posto ukupne potrošnje do 2030. Trenutni cilj je 32 procenta.
Kako bi ispunila cilj EU da postane klimatski neutralna do 2050. godine, izvršna komisija EU podržala je cilj od 45 posto koje bi trebali zajedno sačinjavati vjetar, hidro i solarna energija.
Vjetar i solarna energija nosioci energetskih ciljeva EU
Vijeće i Evropski parlament ostavili su otvorena vrata za takvo povećanje, dogovorivši se o „dodatnih 2,5 posto indikativnih dopuna koje bi omogućile dostizanje 45 procenta”, javlja AP.
Fosilna goriva pokrila su 23 posto proizvodnje električne energije u EU prošlog mjeseca, što je pad u odnosu na prethodni rekordno niski nivo od 27 procenata postignut u maju 2023., naveo je energetski Think – Tank u izvještaju.
Proizvodnja uglja i gasa je naglo pala. Prošlog mjeseca, vjetar i solarna energija dostigli su novi rekord proizvodnje, generišući po prvi put oko 34 posto električne energije u EU, nadmašivši prethodni rekord iz maja prošle godine od 31 procenat.
