Najavljeno poskupljenje el. energije privredi od 70 do 135 posto izazvalo je velike reakcije privrednika Srbije. Vlada Srbije je naložila zadržavanje cijena u novembru, ali je ovo kratkoročna mjera, jer se visoke cijene očekuju do kraja ove i u početku iduće godine.
Predstavnici Elektroprivrede Srbije (EPS) na panel diskusiji „Cijena struje za privredu: Šta očekivati?“ u organizaciji Američke privredne komore u Srbiji (AmCham), izjavili su da je Vlada naložila ovo mjeru samo za novembar, kao vid pomoći privrednicima.
Bratislav Džombić, direktor Sektora za razvoj slobodnog tržišta EPS-a, rekao je da je vlada morala da donese ovakvu odluku jer EPS samostalno nije mogao da snizi tržišno formirane cijene zbog toga što je tržište za snabdijevanje firmi liberalizovano, ova kompanija nije jedina na tržištu i takvim ponašanjem bi prekršio propise.
Džombić je rekao da je najveći rast cijena na berzama električne energije, na osnovu kojih se određuju cijene po kojima EPS i drugi snabdjevači nude isporuke firmama, bio u oktobru, pa je zato vlada i reagovala.
Spas u prosumerima – solarnim elektranama za vlastitu potrošnju
Stručnjaci navode za glavne uzroke rasta cijena el. energije oporavak privede i rast potrošnje energije, znatno veće usmjeravanje isporuka prirodnog gasa ka Dalekom istoku, slabiju proizvodnju iz obnovljivih izvora energije u regionu, kao i inflaciju certifikata CO2 za koje se ideće godine očekuje cijena oko 120 € po toni emisija CO2.
Oni poručuju privredi da se cijene električne energije neće vratiti na nivo prije energetske krize, od oko 60 € za MWh, kao i da se očekuje da prosječna cijena za sljedeću godinu na berzama bude oko 120 €, te savjetuju privredu da promjeni način razmišljanja kada je riječ o kupovini električne energije.
Za rješenja predlažu trgovinu na berzi, direktne ugovore sa vlasnicima vjetroparkova i solarnih elektrana ili sticanje statusa prosumera, odnosno izgradnju vlastitih solarnih elektrana za proizvodnju električne energije.
Mumović: bolje da firme plaćaju CO2 u Srbiji, nego prekograničnu taksu Briselu
Kao moguće mjere za visoke cijene, Milka Mumović, ekspert za električnu energiju i statistiku u Sekretarijatu Energetske zajednice, je pomenula preporuke Evropske komisije koje predviđaju smanjenje poreza i drugih taksi, poreza i naknada na računu za struju.
Ali, u Srbiji je udio tih naknada, taksi i poreza u ukupnom računu za struju četiri puta manji nego u EU, pa je i prostor za reagovanje manji, istakla je ona.
U 2021. do septembra zemlje EU na ime prihoda od prava na emitovanje CO2 dobile su 10 milijardi evra više nego prošle godine, što je ogroman fond iz kojeg se može finansirati pomoć domaćinstvima, ali samo onih koja spadaju u energetski siromašna, i privredi, ako se ne krše pravila o državnoj pomoći. Ali, opet Srbija nema prihode od CO2.
Ona je rekla da bi privreda trebalo da razmišlja i o uvođenju prekogranične takse na CO2 (eng. Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM) koju je EU najavila za 2026. za sve proizvođače cementa, gvožđa, čelika, đubriva, aluminijuma i električne energije.
Zato Mumović smatra da je bolje da Srbija uvede CO2 taksu i naplati je privredi jer će tako novac ostati u Srbiji, a u suprotnom će firme plaćati prekograničnu taksu i novac ide u Brisel.
Rješenje je ozeleniti struju za privredu
Miloš Mladenović, direktor SEEPEX-a, naglasio je da uvođenje CO2 takse ne znači da će privreda plaćati 60 evra koliko je ta taksa sad u EU, jer postoje besplatne emisione jedinice za CO2. Privreda mora da mijenja način razmišljanja i da posmatra energiju kao berzansku robu veoma osjetljivu na dešavanja ne samo u energetici, nego i u drugim sektorima.
Rešenje za privredu je i da kupuje garancije porijekla i tako ozeleni struju koju troši, dodao je Mladenović.
Učesnici diskusije su kao rešenje za privredu više puta istakli sticanje statusa prosumera, što znači da sami proizvode električnu energiju za sopstvenu potrošnju.
