Na klimatskom samitu UN-a koji se održava u Dubaiju, najmanje 118 vlada obećalo je utrostručiti svjetske kapacitete obnovljive energije do 2030. godine, kako bi se smanjio udio fosilnih goriva u svjetskoj proizvodnji energije.

Predvođene Europskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemlje navode da će utrostručenje obnovljive energije pomoći ukloniti fosilna goriva iz svjetskog energetskog sistema najkasnije do 2050. godine.

Dogovor su podržali i Brazil, Nigerija, Australija, Japan, Kanada, Čile i Barbados.

Izostala podrška Kine i Indije

Iako su Kina i Indija signalizirale podršku cilju da se utrostruči obnovljiva energija do 2030. godine, nisu podržale opće obećanje koje povezuje porast čiste energije i smanjenje upotrebe fosilnih goriva.

Oni koji to podržavaju, poput EU-a i UAE-a, traže da se obećanje o obnovljivoj energiji uključi u konačnu odluku klimatskog samita UN-a kako bi ono postalo globalni cilj. Za to će trebati konsenzus gotovo 200 prisutnih zemalja.

Obećanje, o čijem je nacrtu prvi izvijestio Reuters, poziva i na “postupno smanjenje energije na ugalj” i kraj finansiranja novih elektrana na ugalj. Osim toga, obećanje uključuje cilj udvostručenja globalne stope energetske efikasnosti do 2030. godine, prenosi HINA.

Klimatski ranjive zemlje insistirale su na tome da se ciljevi usklade s dogovorom zemalja na COP28 o postupnom ukidanju upotrebe fosilnih goriva u svijetu.

“To je samo pola rješenja. Obećanje ne može ozeleniti zemlje koje istovremeno šire proizvodnju fosilnih goriva”, rekla je Tina Stege, izaslanica za klimu Maršalovih Otoka.

Zeleni fond

Sjedinjene Države obećale su tri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond, najavila je američka potpredsjednica Kamala Harris u Dubaiju. To će biti dodatak na dvije milijarde  dolara koje je Washington već ranije obećao.

Fond, s više od 20 milijardi dolara obećanih sredstava, najveći je međunarodni fond posvećen podršci klimatskim akcijama u zemljama u razvoju. Iz tog fonda će se između 2024. i 2027. godine finansirati akcije u klimatski osjetljivim područjima.

Uprkos tome, dosadašnja obećanja su tek mali dio potrebnih sredstava koja iznose približno 250 milijardi dolara godišnje, a koje su potrebne zemljama u razvoju do 2030. godine samo da se prilagode globalnom zagrijavanju, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda.

Osim podrške prilagodbi klimatskim promjenama, fond finansira i projekte koji pomažu zemljama da prijeđu na čistu energiju.

Nuklearna energija

Više od 20 zemalja potpisalo je i deklaraciju s ciljem utrostručenja kapaciteta nuklearne energije do 2050. godine.

U deklaraciji se navodi da nuklearna energija igra ključnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti do sredine stoljeća i ograničenju temperature na 1,5 Celzijeva stepena, čime globalna zajednica želi spriječiti najgore posljedice globalnog zagrijavanja.

Globalni nuklearni kapacitet sada iznosi 370 gigavata, s reaktorima u 31 zemlji.

Ostala obećanja usmjerena su na ugalj, fosilno gorivo koje emitira najviše ugljen dioksida.

Francuska je rekla da će okupiti grupu zemalja da zatraže od OECD-a da procijeni klimatske i finansijske rizike povezane s ulaganjem u nove resurse uglja kako bi odvratila privatne finansijere od podrške projektima.

Kosovo i Dominikanska Republika pristali su razviti planove za postepeno ukidanje svoje energije na ugalj.

Emisije metana

Administracija američkog predsjednika Joa Bidena predstavila je konačna pravila za suzbijanje ispuštanja metana iz američke industrije nafte i plina, što je dio globalnog plana za obuzdavanje emisija koje doprinose klimatskim promjenama.

Nekoliko vlada, filantropskih organizacija i privatnog sektora rekli su da su mobilizirali milijardu dolara u bespovratnim sredstvima za podršku naporima zemalja da se uhvate u koštac s tim plinom.

Dva velika emitera metana, Turkmenistan i Kazahstan, pridružili su se Globalnom obećanju o metanu. Radi se o dobrovoljnom sporazumu kojim je više od 150 zemalja obećalo smanjiti emisije metana za 30 posto do 2030.godine.

Konferencija o klimatskim promjenama počela je 30. novembra i trajat će do 12 decembra. Okupila je predstavnike blizu 200 zemalja svijeta.