Većina ekonomskih analitičara smatra da je cijena električne energije u Srbiji suviše niska i da je to jedan od razloga što Elektroprivreda Srbije posluje s gubicima. Iz toga proizilazi da cijena električne energije mora da bude veća kako bi se poslovanje ovog preduzeća poboljšalo.
Iako iz Javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije optimistično poručuju da je ova kompanija već napravila plan ulaganja 8,5 milijardi eura do 2035. godine, te najavljuju povećanje izvoza i dalju stabilizaciju poslovanja, istina je da ovo javno preduzeće predstavlja veliki teret državi, a svojim potrošačima, uključujući i vlasnike postrojenja obnovljivih izvora energije, nije u stanju da osigura očekivani prihod i samoodrživost.
S najavom povećanja cijena električne energije, s obzirom da se MMF-u obavezala da je do 2023. godine poveća do tri puta, Vlada Srbije očekuje da će se i situacija sa planiranjem investicija u solarne elektrane i druge obnovljive izvore znatno popraviti.
“Vjerujem da cijena električne energije treba da bude na nivou na kojem će Elektroprivreda Srbije, uz unutrašnju racionalizaciju, iskorjenjivanje moguće korupcije i korporativne reforme, moći da posluje pozitivno i da samostalno finansira svoje održanje i rast”, kazao je medijima u Srbiji Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
U Srbiji se već neko vrijeme razmatra izrada takozvanih socijalnih karata, koje bi jasno definisale koje kategorije stanovništva ne mogu da plaćaju svoje račune, odnosno kome će i u kojem iznosu država subvencionirati cijene troškova električne energije. Ove najave ovise o mogućnosti stabilizacije poslovanja JP Elektroprivreda Srbije, koja trenutno ostvaruje najveće fiskalne gubitke među svim javnim preduzećinma u Srbiji.
Ekonomisti su, s druge strane, skeptični u pogledu podrške potrošačima električne energije kroz socijalne karte, jer je za njihovu izradu potrebna efikasna i sposobna administracija, što je u ovoj zemlji u kadrovskom smislu deficitarna kategorija, javljaju mediji u Srbiji.
Prozjumeri u Srbiji nezadovoljni – cijena električne energije ne garantuje im povrat investicije
Osim što utiču na nestabilnost tržišta električne energije i stvaraju stalan pritisak na potrošače, ove okolnosti prirodno se odražavaju i na spremnost investitora da ulažu u obnovljive izvore energije. Mada se politika podsticaja obnovljivcima u Srbiji smatra dobrom po vlasnike postrojenja obnovljivih izvora energije, prije svega zahvaljujući uvođenju fid-in tarifa koji vlasnicima garantuje da će im u periodu od 12 godina Elektroprivreda Srbije za proizvedene “zelene kilovate” plaćati veću cijenu od tržišne, situacija ni u ovom sektoru nije tako ružičasta.
Najveće zamjerke proizvođača i korisnika električne energije odnose se na to što nisu uvedena sva obećana umanjenja računa, kao i na visinu limita. Novim izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima u Srbiji i dalje nisu omogućene potrebne olakšice za prozjumere, a cijena električne energije zbog naknada koje su dužni plaćati, na kraju dovodi do toga da im se investicija u obnovljive izvore energije za dugo ne može isplatiti.
To je zato što u praksi nisu obuhvaćena sva umanjenja prema prozjumerima, koja predviđa Uredba o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupaca – proizvođača i snabdjevača.
Pored svega, izmjenom Zakona o obnovljivim izvorima energije unesena su ograničenja kapaciteta prozjumera domaćinstava (proizvođača-korisnika), kojeg prozjumeri smatraju destruktivnim i destimulišućim.
Prozjumeri su u Srbiji prepoznati 2021. godine kada je donesena Uredba kojom je obećano smanjenje računa za oko 50 odsto. Međutim, zbog neusklađenosti sa Zakonima o PDV i akcizama, prozjumeri su dobili tek polovinu obećanog.
Dio tog problema je riješen krajem prošle godine izmjenom Zakona o PDV-u. Ipak, ostalo je neusklađeno pitanje visina naknada.
Bosna i Hercegovina čeka na zakone koji bi donijeli uštede proizvođačima električne energije
Bosna i Hercegovina još nema implementiranu strategiju koja bi potakla masovniju gradnju solarnih elektrana, iako nova tehnologija može biti dobra alternativa domaćinstvima u vremenu energetske krize i poskupljenja električne energije. U slučaju malih potrošača, cilj nije profit već energetska nezavisnost, ušteda novca i ekološki doprinos.
Bosna i Hercegovina se nalazi na jednoj od najboljih evropskih i svjetskih lokacija kada je u pitanju proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana čemu pogoduju veliki broj sunčanih sati uz solidnu nadmorsku visinu i neophodnu svježinu za prirodno hlađenje panela, ocjenjuju energetski analitičari. No, još se čeka na upućivanje novih prijedloga energetskih zakona u parlamentarnu proceduru, kao i donošenje odgovarajućih podzakonskih akata u oba bh. entiteta, koji bi trebalo da konkretizuju primjenu nove zakonske regulative.
Bh. kompanija koja je u kratkom roku zadobila povjerenje brojnih investitora u Bosni i Hercegovini – EMT SOLAR d.o.o. Sarajevo – daje svojim klijentima precizne projekcije isplativnosti ugrađenih solarnih kapaciteta, kao i podršku u svim fazama planiranja i realizacije investicija u projekte ugradnje solarnih elektrana. Subjekti koji se odluče na izgradnju vlastitih proizvodnih kapaciteta mogu računati na značajne uštede u svom poslovanju i djelatnosti, kao i potpunu isplativnost investicije u kratkom roku.
Ugradnja panela na krovovima kuća je investicija koja će se isplatiti u budućnosti, s obzirom da je i pred Bosnom i Hercegovinom vrijeme masovne izgradnje solarnih elektrana u skladu sa zahtjevima energetske tranzicije i porasta cijena energenata na tržištu. S donošenjem novih energetskih zakona, prozjumeri i energetske zadruge imaće značajno mjesto u ovim procesima.
Ukoliko se odlučite za izgradnju vlastitih proizvodnih kapaciteta obnovljivih izvora energije i ulaganje u projekte solarnih elektrana kontaktirajte stručnjake kompanije EMT SOLAR, koji će vam pomoći da najbolje isplanirate sve potrebne korake. Ispunite anketni upitnik i pripremite se za solarnu budućnost.