Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, samom sektoru energetike će biti potrebno 5 milijardi američkih dolara investicija godišnje do kraja decenije kako bi se postigli ciljevi neto nulte emisije, što bi odgovaralo povećanju sa 2,5% BDP-a proteklih godina na 4,5% BDP-a do 2030. godine.
Sa druge strane, Commerzbank je procijenila da će troškovi prelaska na zelenu ekonomiju za Njemačku u prosjeku iznositi između 2 i 2,5% BDP-a godišnje, što će potrošačke cijene povećati za 2,5% do kraja decenije.
Evropski sistem trgovine emisijama (EU Emissions Trading System – ETS) predstavlja kamen temeljac zelene agende EU i ključni instrument za smanjenje emisije gasova, sa efektom staklene bašte. U okviru ETS sistema, zagađivači su obavezni da plate za svaku tonu generisanog ugljen-dioksida.
Program trenutno obuhvata 10.000 postrojenja u sektoru proizvodnje i energetike, kao i avio-kompanije koje posluju u EU.
Od početka 2018. godine, cijena emisionih jedinica brzo je porasla sa nešto manje od deset eura po toni na iznad 60 eura u augustu 2021. godine.