Kompanija Greenfludics svojim klijentima može nudi nove biopanele s algama koji značajno smanjuju potrošnju električne energije, istovremeno isporučujući gorivo na bazi biomase.

Zavisnost planete o fosilnim gorivima trn je u oku svakog aktiviste za zaštitu životne sredine, pa nas ne treba čuditi globalni trud i nastojanje da se ova zavisnost smanji. Jedna od najnovijih inovacija su biogoriva.

Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. Njihova energija dobiva se fiksacijom ugljika, odnosno redukcijom ugljika iz zraka u organske spojeve. Iako su fosilna goriva dobivena fiksacijom ugljika, ona se ne smatraju biogorivima zato što sadrže ugljik koji se ne izmjenjuje u prirodi već dugo vremena.

Prema podacima Internacionalne energetske agencije do 2050.godine biogoriva bi mogla zadovoljiti četvrtinu svjetske potrebe za gorivima. Postoje biogoriva iz prve generacije, druge generacije i treće generacije.

Biogoriva treće generacije proizvedena su iz algi. Na osnovu laboratorijskih ispitivanja, alge mogu proizvesti do 30 puta više energije po hektaru zemljišta od žitarica kao što je soja. Jedna od većih prednosti biogoriva je u tome što je biorazgradivo, tako da je relativno bezopasno za okoliš.

United States Department of Energy procjenjuje kako će u budućnosti biogoriva zamijeniti gotovo sva naftna goriva u SAD-u.

Funkcionisanje zelenih biopanela s algama

Danas su solarni paneli vrlo popularni, čak i u Bosni i Hercegovini gdje sve više pravnih i fizičkih lica želi da postavi solarne panele na krovovima svojih objekata kako bi se zagađenje i potrošnja električne energije smanjili. Međutim, nedavno su se pojavili zeleni biopaneli s algama, koji imaju bolja svojstva od komercijalnih solarnih panela.

Zeleni biopaneli funkcionišu tako što se CO₂ pumpa kroz vodu koja sadrži alge. Ovi organizmi stvaraju zrak kao nusproizvod koji se može osloboditi u objektu gdje se postavljeni paneli nalaze. Kompanija Greenfludics koristi nanofluidiku u svom dizajnu kako bi nanočestice ugljika cirkulisale u vodi.

Prema Greenfluidicsovom dizajnu, toplota prolazi kroz termoelektrični generator kako bi se proizvela električna energija koja se direktno koristi za napajanje objekta. Ovo je jednostavna metoda, što znači da je ove panele mnogo lakše koristiti nego konvencionalne panele s algama gdje se biomasa treba izvući i pretvoriti u gorivo, u posebnom postrojenju.

Ova kompanija već dvije godine razvija dizajn panela, a prototip je testiran u oktobru 2021.godine. Svaki panel može proizvesti 328 kWh/m² energije godišnje, te uštedi do 90kWh/m² energije tako što zadržava toplotu tokom hladnijeg perioda. Tokom ljetnog perioda, paneli mogu ponuditi efekt hlada i održavati nisku temperature objekta.

U vrlo interesantnu priču uključili su se i Splitwerk Architects koji su projektirali BIQ (Bio Intelligence Quotient) u Hamburgu, za IBA Hamburg (međunarodni sajam građevine) , a nedavno je završena i nulta energetska stambena zgrada.

Mogu li novi paneli s algama zamijeniti solarne panele?

Nakon detaljnijeg proučavanja ovog pitanja, utvrđeno je da se slična tehnologija koristila već nekoliko stoljeća. Stanovnici obalnih područja u toplim krajevima aktivno suše alge i koriste ih za ukrašavanje krovova i zidova kuća. Danas se alge prerađuju pomoću visokotehnološke opreme. Ovaj materijal ima vrlo korisna svojstva. Dodavanjem savremenih tehnologija, dobivena je dobra izolacija sa prednostima:

1. Apsolutna ekološka prihvatljivost je glavni adut ovakvih materijala. Potpuno su sigurni za djecu i ljudi koji pate od raznih alergijskih bolesti. Zgrade završene ovakvim izolatorom su prozračne.
2. Čak i kad sagorijevaju, alge ne emituju štetne tvari,
3. Ne privlače glodavce i insekte. Morske alge nisu privlačne, zbog visokog sadržaja joda, kalcija, kao i nekih drugih tvari plaše ovakve životinje,
4. Izdržljivost. Prirodna hemijska ravnoteža osigurava prilično dug životni vijek. Međutim, ovo je tipično samo u normalnim uslovima.

Ovdje do izražaja dolaze i ozbiljni nedostaci, o kojima se uglavnom šuti:

1. Zapaljivo. Garancije proizvođača su tu, ali činjenica je da osušeni materijali od algi prilično dobro sagorijevaju. Zato je njihova upotreba neopravdana, sa sigurnosnog stajališta,
2. Prosječna toplotna vodljivost. Da biste stvorili pouzdanu toplotnu izolaciju, morati ćete podebljati sloj, što nije uvijek opravdano (posebno kada je riječ o unutrašnjoj izolaciji, jer je u ovom slučaju korisno područje prostorija),
3. Loša otpornost na vlagu. U uslovima povećane kondenzacije, toplotna izolacija gubi svojstva, što smanjuje njenu učinkovitost. Potrebno je stvoriti dodatni sloj izolacije od vlage, što nije racionalno s ekonomskog stajališta.

Ovakva tehnologija je relevantna samo za regije s toplom klimom, jer će u težim uslovima biti potrebno stvoriti impresivan sloj. Korištenje izolacije i biopanela od algi prihvatljivo je ukoliko je najvažniji kriterij za osobu ekološka prihvatljivost materijala.

Portal solarno.net prati najnovija dešavanja iz svijeta solarne industrije. Budi u toku!